Nastavno djelovanje
Izložba Omnibus: Neven Šegvić
100 godina Bauhausa. Bauhaus u Zagrebu. Atelijer Bohutinsky – šetnja i predavanje prof. dr. Karin Šerman
Izložba i obilazak paviljona Fitting Abstraction u MSU Zagreb, instalacije kojom se Hrvatska predstavila na 14. Venecijanskom bijenalu arhitekture Fundamentals. Absorbing Modernity 1914-2014
NEB goes South – Framing Collectivity
Biografija
Prof. dr. sc. Karin Šerman teoretičarka je arhitekture i profesorica arhitektonske teorije na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Studij arhitekture završila je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1989. godine, u klasi akademika Borisa Magaša. U tijeku studija dobitnica je Dekanove nagrade (1987.) i Rektorove nagrade (1989.). Uz arhitektonsko projektiranje, od diplome se posvećuje i području arhitektonske teorije. Edukaciju u području arhitektonske teorije nastavlja na Sveučilištu Harvard (Cambridge, SAD), kroz poslijediplomski studij teorije i povijesti arhitekture na Graduate School of Design, u klasi istaknutog američkog arhitekonskog teoretičara prof. dr. sc. K. Michaela Haysa. Magisterij znanosti stječe 1996. godine, pri čemu biva nagrađena nagradom Gerald M. McCue kao najbolji student arhitekture na poslijediplomskom studiju na Harvard University Graduate School of Design u ak. god. 1995./1996. Na istoj renomiranoj visokoškolskoj instituciji usavršavala se i dalje, u okviru doktorskog programa u akademskoj godini 1997./1998., zahvaljujući punoj stipendiji dobivenoj od Sveučilišta Harvard. Doktorat znanosti završava i stječe na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2000. godine, s disertacijom posvećenoj interakciji arhitekture i kulture u kulturno-duhovnim sredinama Beča i Zagreba na prijelazu 19. i 20. stoljeća, pod mentorstvom prof. dr. sc. Borisa Magaša.
Na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaposlena je od 1990. godine, isprva kao znanstvena novakinja na Katedri za teoriju i povijest arhitekture, angažirana na znanstvenoistraživačkim projektima akademika Borisa Magaša, prof. dr. sc. Nevena Šegvića i prof. dr. sc. Vladimira Bedenka te u nastavi arhitektonskog projektiranja. U znanstveno-istraživačko zvanje asistent izabrana je 1998., u zvanje viši asistent 2001. godine, u znanstveno-nastavno zvanje docent 2003., izvanredni profesor 2011., redoviti profesor 2016., te redoviti profesor u trajnom izboru 2022. U svome nastavnom djelovanju bila je angažirana u nastavi niza kolegija: Arhitektonsko projektiranje I, II (1992.-2009.), Crtanje (1993.-1994.), Terenska nastava (1998.-2007.), Interieur (Studij dizajna, 1992.-1997.). Bila je nositeljica kolegija Arhitektonsko projektiranje I, II (1998.-2009.) i Teorija arhitekture (2003.-2009.). U preuzete teorijske kolegije unosi značajne sadržajne i programske novitete, a u okviru novog bolonjskog sustava u kurikulum studija uvodi nove kolegije: Uvod u teoriju arhitekture (2007./2008.-danas), Teorija arhitekture I i Teorija arhitekture II (2008./2009.-danas) te Istraživanja, seminari, projekti: Teorija arhitekture (2019.-danas). Prema istraživanjima kvalitete nastave provođene od strane Sveučilišta i studenata Arhitektonskog fakulteta, njezin je nastavni rad ocijenjen najvišim ocjenama.
Od 2007. godine sudjeluje u nastavi i drugih sveučilišta, ponajprije Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, gdje na diplomskom studiju arhitekture predaje kolegij Teorija arhitekture (2007.-2018.). Nastavu iz područja teorije arhitekture drži i na Građevinskom i arhitektonskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, gdje je nositeljica kolegija Uvod u teoriju arhitekture (2018.-danas), te na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilištu u Mostaru, gdje je nositeljica istoimenog kolegija (2018.-danas). Nastavno djelovanje proširuje i sudjelovanjima u međunarodnoj nastavi, pozvanim sveučilišnim predavanjima i seminarima u inozemstvu: znanstveni seminar na Harvard Graduate School of Design, 2005.; pozvano predavanje na Politecnico di Milano i sudjelovanje na doktorskom seminaru na Dipartimento Architettura e Studi Urbani, Milano, 2014.; pozvana predavanja međunarodnim studentima s Academy of Architecture iz Amsterdama 2009., s ETH Zürich 2012., s TU Darmstadt 2013., s Cornell University 2017.
Dr. sc. Karin Šerman sudjeluje i u poslijediplomskim znanstvenim studijima Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predavala je na poslijediplomskom znanstvenom studiju Graditeljsko naslijeđe (1998.-1999.). Od 2006. do 2018. voditeljica je modula Arhitektonska teorija doktorskog studija Arhitektura i urbanizam na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je bila nositeljica doktorskih kolegija: Arhitektonska misao (2006.-2018.), Arhitektonska teorija od 1960. do danas (2006.-2018.) te Radionica 2: Istraživanje kroz projekt (2011.-2018.). Od 2010. do 2012. sudjeluje u poslijediplomskom doktorskom studiju Povijesti umjetnosti (smjer Moderna i suvremena umjetnost) Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Mentorica je na više doktorskih disertacija.
U svom se teorijskom radu posvećuje istraživanju moderne i suvremene hrvatske i svjetske arhitekture i kulture te recentnom teorijskom diskursu. Sudjeluje u brojnim znanstvenim projektima, na matičnom fakultetu i u suradnji s međunarodnim i domaćim institucijama (Sveučilište Harvard, ETH Zürich, MSU Zagreb i dr.). Radove publicira u istaknutim domaćim i inozemnim znanstvenim i stručnim časopisima (Prostor, Oris, Arhitektura, Čovjek i prostor, Centropa, Architektura & Urbanizmus, ARCH i dr.) i knjigama (Project Zagreb: Transition as Condition, Strategy, Practice, autora Eve Blau i Ivana Rupnika, Actar & Harvard University Graduate School of Design, Barcelona, 2007.; Team 10 East: Revisionist Architecture in Real-Existing Modernism, Museum of Modern Art, Warsaw, 2014.; Architecture and Ideology, Cambridge Scholars Publishing, Newcastle upon Tyne, 2014.; Re-Framing Identities: Architecture's Turn to History, 1970-1990, ur. Ákos Moravánszky i Torsten Lange, Birkhäuser, Basel, 2017.; The Renewal of Dwelling. European Housing Construction 1945-1975, ur. Elli Mosayebi i Michael Kraus, Zürich: Triest Verlag, 2023. i dr.).
Sudjeluje na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima i arhitektonskim seminarima (Cornell University, Harvard University, ETH Zürich, Hamburgische Architektenkammer, Univerza v Ljubljani, Politecnico di Milano, IUAV – Istituto Universitario di Architettura di Venezia, Museum of Contemporary Art Warsaw, University of Pecs, Deutsches Architekturmuseum Frankfurt i dr.). Voditeljica je niza znanstvenoistraživačkih projekata na Arhitektonskom fakultetu s financijskom potporom Sveučilišta u Zagrebu: “Operativno istraživanje fenomena 'Zagrebačke škole arhitekture'” (2013.-2014.); “Znanstveni i teorijski koncepti 19. stoljeća u funkciji razvoja hrvatske moderne arhitekture” (2015.-2019.); “Principi i postulati povijesne arhitekture u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću kao podloga utemeljenog pristupa njenoj suvremenoj obnovi i zaštiti” (2020.-2021.); “Operativno istraživanje arhitekture 19. i 20. stoljeća kao podloga informiranog pristupa suvremenim projektantskim zadacima” (2022.-2023.); te “Prostorne epistemologije hrvatske moderne arhitekture kao konceptualna platforma suvremenih arhitektonskih intervencija” (2023.-danas). Voditeljica je istraživačke dionice u okviru međunarodnog istraživačkog i izložbenog projekta BauNet / Bauhaus: Networking of Ideas and Practice (2013.-2015.), u sklopu kojeg sudjeluje u pripremi velike izložbe o Bauhausu u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu 2015. godine. Istraživač je i na znanstvenom projektu HRZZ-a: “Pojmovnik klasične arhitekture (KLAS)”, istraživački projekt u sklopu interdisciplinarnog istraživačkog projekta “Izgradnja hrvatskog strukovnog nazivlja (STRUNA-05-2016)” Hrvatske zaklade za znanost, 2018.-2019.
Članica je uredništva znanstvenog časopisa za arhitekturu i urbanizam Prostor (1994.-2022.), znanstvenog časopisa INDECS–Interdisciplinary Description of Complex Systems (2004.-danas), te inozemnog znanstvenog časopisa Architektura & Urbanizmus iz Bratislave (2019.-danas). Od 2005. do 2010. bila je korespondent švicarskog arhitektonskog časopisa Werk, Bauen + Wohnen.
Dr. sc. Šerman bila je prodekanica za nastavu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2006.-2007. Od 2009. do 2024. predstojnica je Katedre za teoriju i povijest arhitekture Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Aktivna je i u brojnim akademskim tijelima i sveučilišnim i fakultetskim odborima i povjerenstvima: članica je Odbora za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu (2008.-2014.), Povjerenstva Sveučilišta u Zagrebu za akademsko za priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (2007.-2014.), Vijeća Tehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu (2007.-2009.), Povjerenstva za reformu studija Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2007.-2024.), Radne skupine za izradu Strategije umjetničkog područja i umjetničkog istraživanja Sveučilišta u Zagrebu (2013.-2014.) i drugih. Članica je Matičnog odbora za područje Tehničkih znanosti – polja arhitekture i urbanizma, geodezije i građevinarstva pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje RH (2013.-danas), od čega je u dva mandata bila njegova predsjednica (2017.-2021. i 2021.-2024.).
Osim u znanstvenom i akademskom području, aktivno djeluje i na stručnom planu, angažmanom u brojnim stručnim tijelima: članica je Kulturnog vijeća za nepokretna dobra grada Rijeke (2005.-2013.), članica ocjenjivačkih sudova arhitektonskih i urbanističkih natječaja, recenzent niza stručnih publikacija i knjiga, u zemlji i inozemstvu. Članica je radne skupine za izradu prijedloga programa Rijeka 2020 u sklopu kandidature Grada Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture (2014.-2015.). Odlukom ministrice kulture RH imenovana je članicom hrvatskog povjerenstva za suradnju s Organizacijom ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu (UNESCO) (2014.).
Od 2015. do 2017. prva je dopredsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata i u tom mandatu voditeljica Savjeta nakladništva UHA-e, dok je članica Savjeta nakladništva UHA-e bila 2006.-2008, a Stručnog savjeta UHA-e 2010.-2012. Bila je članica Ocjenjivačkog suda za godišnje strukovne nagrade Hrvatske komore arhitekata, 2017.-2020. Od 2017. suradnica je Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, Odjel arhitekture i urbanizma. Članica je Komisije za arhitekturu i urbanizam Odbora “Nagrade Vladimir Nazor” Ministarstva kulture RH, 2016.-danas. Od 2017. do danas članica je Hrvatskog vijeća za kulturna dobra Ministarstva kulture RH. Aktivna je i na širem, javnom planu, putem javnih predavanja, tribina, predstavljanja stručnih i znanstvenih knjiga i projekata, pripremi izložaba, nastupa u televizijskim i radijskim emisijama s temama iz arhitektonske kulture i dr.
Godine 2014. izbornica je hrvatskog nastupa na 14. Venecijanskom bijenalu arhitekture pod ravnanjem glavnog izornika Rema Koolhaasa. U sklopu hrvatskog nastupa, s autorskim timom kurira izložbu Fitting Abstraction (Podešena apstrakcija) o hrvatskom arhitektonskom modernizmu u razdoblju 1914.-2014., u okviru zadane teme Bijenala: Absorbing Modernity 1914-2014. Također, u sklopu Bijenala s grupom koautora organizira i vodi znanstveni skup New Tendencies and Architecture: Abstraction, Ambience, Algorithm (kolovoz 2014.). Za koncept cjelokupnog hrvatskog nastupa na 14. Venecijanskom bijenalu arhitekture nagrađena je nagradom “Neven Šegvić” Udruženja hrvatskih arhitekata za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture za 2014. godinu.
Studij arhitekture završila je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1989. godine, u klasi akademika Borisa Magaša. U tijeku studija dobitnica je Dekanove nagrade (1987.) i Rektorove nagrade (1989.). Uz arhitektonsko projektiranje, od diplome se posvećuje i području arhitektonske teorije. Edukaciju u području arhitektonske teorije nastavlja na Sveučilištu Harvard (Cambridge, SAD), kroz poslijediplomski studij teorije i povijesti arhitekture na Graduate School of Design, u klasi istaknutog američkog arhitekonskog teoretičara prof. dr. sc. K. Michaela Haysa. Magisterij znanosti stječe 1996. godine, pri čemu biva nagrađena nagradom Gerald M. McCue kao najbolji student arhitekture na poslijediplomskom studiju na Harvard University Graduate School of Design u ak. god. 1995./1996. Na istoj renomiranoj visokoškolskoj instituciji usavršavala se i dalje, u okviru doktorskog programa u akademskoj godini 1997./1998., zahvaljujući punoj stipendiji dobivenoj od Sveučilišta Harvard. Doktorat znanosti završava i stječe na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2000. godine, s disertacijom posvećenoj interakciji arhitekture i kulture u kulturno-duhovnim sredinama Beča i Zagreba na prijelazu 19. i 20. stoljeća, pod mentorstvom prof. dr. sc. Borisa Magaša.
Na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaposlena je od 1990. godine, isprva kao znanstvena novakinja na Katedri za teoriju i povijest arhitekture, angažirana na znanstvenoistraživačkim projektima akademika Borisa Magaša, prof. dr. sc. Nevena Šegvića i prof. dr. sc. Vladimira Bedenka te u nastavi arhitektonskog projektiranja. U znanstveno-istraživačko zvanje asistent izabrana je 1998., u zvanje viši asistent 2001. godine, u znanstveno-nastavno zvanje docent 2003., izvanredni profesor 2011., redoviti profesor 2016., te redoviti profesor u trajnom izboru 2022. U svome nastavnom djelovanju bila je angažirana u nastavi niza kolegija: Arhitektonsko projektiranje I, II (1992.-2009.), Crtanje (1993.-1994.), Terenska nastava (1998.-2007.), Interieur (Studij dizajna, 1992.-1997.). Bila je nositeljica kolegija Arhitektonsko projektiranje I, II (1998.-2009.) i Teorija arhitekture (2003.-2009.). U preuzete teorijske kolegije unosi značajne sadržajne i programske novitete, a u okviru novog bolonjskog sustava u kurikulum studija uvodi nove kolegije: Uvod u teoriju arhitekture (2007./2008.-danas), Teorija arhitekture I i Teorija arhitekture II (2008./2009.-danas) te Istraživanja, seminari, projekti: Teorija arhitekture (2019.-danas). Prema istraživanjima kvalitete nastave provođene od strane Sveučilišta i studenata Arhitektonskog fakulteta, njezin je nastavni rad ocijenjen najvišim ocjenama.
Od 2007. godine sudjeluje u nastavi i drugih sveučilišta, ponajprije Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, gdje na diplomskom studiju arhitekture predaje kolegij Teorija arhitekture (2007.-2018.). Nastavu iz područja teorije arhitekture drži i na Građevinskom i arhitektonskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku, gdje je nositeljica kolegija Uvod u teoriju arhitekture (2018.-danas), te na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilištu u Mostaru, gdje je nositeljica istoimenog kolegija (2018.-danas). Nastavno djelovanje proširuje i sudjelovanjima u međunarodnoj nastavi, pozvanim sveučilišnim predavanjima i seminarima u inozemstvu: znanstveni seminar na Harvard Graduate School of Design, 2005.; pozvano predavanje na Politecnico di Milano i sudjelovanje na doktorskom seminaru na Dipartimento Architettura e Studi Urbani, Milano, 2014.; pozvana predavanja međunarodnim studentima s Academy of Architecture iz Amsterdama 2009., s ETH Zürich 2012., s TU Darmstadt 2013., s Cornell University 2017.
Dr. sc. Karin Šerman sudjeluje i u poslijediplomskim znanstvenim studijima Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predavala je na poslijediplomskom znanstvenom studiju Graditeljsko naslijeđe (1998.-1999.). Od 2006. do 2018. voditeljica je modula Arhitektonska teorija doktorskog studija Arhitektura i urbanizam na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je bila nositeljica doktorskih kolegija: Arhitektonska misao (2006.-2018.), Arhitektonska teorija od 1960. do danas (2006.-2018.) te Radionica 2: Istraživanje kroz projekt (2011.-2018.). Od 2010. do 2012. sudjeluje u poslijediplomskom doktorskom studiju Povijesti umjetnosti (smjer Moderna i suvremena umjetnost) Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Mentorica je na više doktorskih disertacija.
U svom se teorijskom radu posvećuje istraživanju moderne i suvremene hrvatske i svjetske arhitekture i kulture te recentnom teorijskom diskursu. Sudjeluje u brojnim znanstvenim projektima, na matičnom fakultetu i u suradnji s međunarodnim i domaćim institucijama (Sveučilište Harvard, ETH Zürich, MSU Zagreb i dr.). Radove publicira u istaknutim domaćim i inozemnim znanstvenim i stručnim časopisima (Prostor, Oris, Arhitektura, Čovjek i prostor, Centropa, Architektura & Urbanizmus, ARCH i dr.) i knjigama (Project Zagreb: Transition as Condition, Strategy, Practice, autora Eve Blau i Ivana Rupnika, Actar & Harvard University Graduate School of Design, Barcelona, 2007.; Team 10 East: Revisionist Architecture in Real-Existing Modernism, Museum of Modern Art, Warsaw, 2014.; Architecture and Ideology, Cambridge Scholars Publishing, Newcastle upon Tyne, 2014.; Re-Framing Identities: Architecture's Turn to History, 1970-1990, ur. Ákos Moravánszky i Torsten Lange, Birkhäuser, Basel, 2017.; The Renewal of Dwelling. European Housing Construction 1945-1975, ur. Elli Mosayebi i Michael Kraus, Zürich: Triest Verlag, 2023. i dr.).
Sudjeluje na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima i arhitektonskim seminarima (Cornell University, Harvard University, ETH Zürich, Hamburgische Architektenkammer, Univerza v Ljubljani, Politecnico di Milano, IUAV – Istituto Universitario di Architettura di Venezia, Museum of Contemporary Art Warsaw, University of Pecs, Deutsches Architekturmuseum Frankfurt i dr.). Voditeljica je niza znanstvenoistraživačkih projekata na Arhitektonskom fakultetu s financijskom potporom Sveučilišta u Zagrebu: “Operativno istraživanje fenomena 'Zagrebačke škole arhitekture'” (2013.-2014.); “Znanstveni i teorijski koncepti 19. stoljeća u funkciji razvoja hrvatske moderne arhitekture” (2015.-2019.); “Principi i postulati povijesne arhitekture u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću kao podloga utemeljenog pristupa njenoj suvremenoj obnovi i zaštiti” (2020.-2021.); “Operativno istraživanje arhitekture 19. i 20. stoljeća kao podloga informiranog pristupa suvremenim projektantskim zadacima” (2022.-2023.); te “Prostorne epistemologije hrvatske moderne arhitekture kao konceptualna platforma suvremenih arhitektonskih intervencija” (2023.-danas). Voditeljica je istraživačke dionice u okviru međunarodnog istraživačkog i izložbenog projekta BauNet / Bauhaus: Networking of Ideas and Practice (2013.-2015.), u sklopu kojeg sudjeluje u pripremi velike izložbe o Bauhausu u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu 2015. godine. Istraživač je i na znanstvenom projektu HRZZ-a: “Pojmovnik klasične arhitekture (KLAS)”, istraživački projekt u sklopu interdisciplinarnog istraživačkog projekta “Izgradnja hrvatskog strukovnog nazivlja (STRUNA-05-2016)” Hrvatske zaklade za znanost, 2018.-2019.
Članica je uredništva znanstvenog časopisa za arhitekturu i urbanizam Prostor (1994.-2022.), znanstvenog časopisa INDECS–Interdisciplinary Description of Complex Systems (2004.-danas), te inozemnog znanstvenog časopisa Architektura & Urbanizmus iz Bratislave (2019.-danas). Od 2005. do 2010. bila je korespondent švicarskog arhitektonskog časopisa Werk, Bauen + Wohnen.
Dr. sc. Šerman bila je prodekanica za nastavu Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2006.-2007. Od 2009. do 2024. predstojnica je Katedre za teoriju i povijest arhitekture Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Aktivna je i u brojnim akademskim tijelima i sveučilišnim i fakultetskim odborima i povjerenstvima: članica je Odbora za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu (2008.-2014.), Povjerenstva Sveučilišta u Zagrebu za akademsko za priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (2007.-2014.), Vijeća Tehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu (2007.-2009.), Povjerenstva za reformu studija Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (2007.-2024.), Radne skupine za izradu Strategije umjetničkog područja i umjetničkog istraživanja Sveučilišta u Zagrebu (2013.-2014.) i drugih. Članica je Matičnog odbora za područje Tehničkih znanosti – polja arhitekture i urbanizma, geodezije i građevinarstva pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje RH (2013.-danas), od čega je u dva mandata bila njegova predsjednica (2017.-2021. i 2021.-2024.).
Osim u znanstvenom i akademskom području, aktivno djeluje i na stručnom planu, angažmanom u brojnim stručnim tijelima: članica je Kulturnog vijeća za nepokretna dobra grada Rijeke (2005.-2013.), članica ocjenjivačkih sudova arhitektonskih i urbanističkih natječaja, recenzent niza stručnih publikacija i knjiga, u zemlji i inozemstvu. Članica je radne skupine za izradu prijedloga programa Rijeka 2020 u sklopu kandidature Grada Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture (2014.-2015.). Odlukom ministrice kulture RH imenovana je članicom hrvatskog povjerenstva za suradnju s Organizacijom ujedinjenih naroda za prosvjetu, znanost i kulturu (UNESCO) (2014.).
Od 2015. do 2017. prva je dopredsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata i u tom mandatu voditeljica Savjeta nakladništva UHA-e, dok je članica Savjeta nakladništva UHA-e bila 2006.-2008, a Stručnog savjeta UHA-e 2010.-2012. Bila je članica Ocjenjivačkog suda za godišnje strukovne nagrade Hrvatske komore arhitekata, 2017.-2020. Od 2017. suradnica je Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, Odjel arhitekture i urbanizma. Članica je Komisije za arhitekturu i urbanizam Odbora “Nagrade Vladimir Nazor” Ministarstva kulture RH, 2016.-danas. Od 2017. do danas članica je Hrvatskog vijeća za kulturna dobra Ministarstva kulture RH. Aktivna je i na širem, javnom planu, putem javnih predavanja, tribina, predstavljanja stručnih i znanstvenih knjiga i projekata, pripremi izložaba, nastupa u televizijskim i radijskim emisijama s temama iz arhitektonske kulture i dr.
Godine 2014. izbornica je hrvatskog nastupa na 14. Venecijanskom bijenalu arhitekture pod ravnanjem glavnog izornika Rema Koolhaasa. U sklopu hrvatskog nastupa, s autorskim timom kurira izložbu Fitting Abstraction (Podešena apstrakcija) o hrvatskom arhitektonskom modernizmu u razdoblju 1914.-2014., u okviru zadane teme Bijenala: Absorbing Modernity 1914-2014. Također, u sklopu Bijenala s grupom koautora organizira i vodi znanstveni skup New Tendencies and Architecture: Abstraction, Ambience, Algorithm (kolovoz 2014.). Za koncept cjelokupnog hrvatskog nastupa na 14. Venecijanskom bijenalu arhitekture nagrađena je nagradom “Neven Šegvić” Udruženja hrvatskih arhitekata za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture za 2014. godinu.
