Studijski arhiv
U vremenu ‘umreženog društva’ ubrzana razmjena informacija jedan je od vodećih fenomena današnjice. Taj fenomen vrijedi i za područje izdavaštva u arhitekturi koje poprima sve veći obim. Tijekom zadnjih desetak godina elektronsko i tiskano izdavaštvo u arhitekturi doživjeli su znatan uspon, no sa ekonomskom krizom i sa porastom popularnosti web-stranica i blogova i drugih žanrova elektronskog izdavaštva, situacija se donekle mijenja. Brzo informiranje o aktualnim trendovima praktički isključivo postaje vezano za Internet i konzumira se na dnevnoj bazi. Pojedini časopisi prestaju izlaziti, a ugledne izdavačke kuće zapadaju u krizu. S druge strane, pojavljuju se novi, komercijalno usmjereni izdavači, koji plasiraju publikacije bazirane na tipološkim ili sličnim temama, nudeći nekritičke preglede suvremenih projektantskih tendencija. Takve tendencije utječu i na strategiju razvoja Studijskog arhiva, te se snažniji naglasak stavlja na specifična znanja i sadržaj koji nije dostupan u digitalnom obliku.
Studijski arhiv Arhitektonskog fakulteta baštini tradiciju koja se razvija od njegovog osnivanja 1964. godine i sumjerena je na sustavnu nabavu publikacija i druge građe iz područja arhitekture i srodnih disciplina. Naročita briga se posvećuje prikupljanju relevantnih publikacija i drugog materijala vezanog za povijest i suvremenost hrvatske arhitekture. Tom korpusu publikacija pridružuju se i magistarsk i doktorski radova obranjenih na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i drugdje. Tijekom godina kompletirano je nekoliko zbirki svih godišta časopisa ‘Arhitektura‘, ‘Čovjek i prostor‘, ‘Oris’ i ‘Prostor‘, a Studijski arhiv čuva i jednu od najpotpunijih zbirki arhitektonskih časopisa iz područje regije Jugoistočne Evrope. Također, iz raznih izvora prikupljena je obimna kolekcija mnogih relevantnih internacionalnih časopisa koja pruža solidnu osnovu za istraživanje povijesti moderne arhitekture. Prilikom odabira novih naslova nastoji se u jednakoj mjeri pratiti polja arhitekture i urbanizma, ali i područja kritičke teorije, vizualnih umjetnosti te humanističkih i tehničkih disciplina. Također, u obzir se uzima i potreba obuhvaćanja širokog raspona složenosti znanja kako bi sve skupine korisnika imale na raspolaganju relevantnu literaturu prikladnu za pojedine dionice edukacije.
Većina građe dostupna je u režimu otvorenog pristupa (open-access). Korisnicima se, uz korištenje informatičkih alata, nastoji pomoći u pronalaženju građe, ali se naglasak stavlja na postepeno osposobljavanje korisnika za samostalni istraživački rad. U svakodnevnim aktivnostima nastoji se afirmirati intelektualna radoznalost, pa Studijski arhiv nije samo repozitorij građe nego i mjesto otvorene diskusije, razmjene znanja i otkrića.
