Gradski blok – modeli preobrazbe industrijskih građevina u unutrašnjosti bloka

Proces industrijalizacije ostavio nam je u naslijeđe brojne industrijske građevine koje su tijekom procesa deindustrijalizacije naglo izgubile na važnosti, kao i svoju izvornu namjenu. Brojne su industrijske građevine potpuno neiskorištene i prepuštene propadanju. Industrijsko naslijeđe sadrži čimbenike identiteta na koje su prostor i ljudi vezani pa ga mogu referirati kao svoju bazu za sve buduće nadgradnje, bile one iz materijalne ili nematerijalne sfere života. U slučaju industrije to je proizvodna memorija sa svim svojim prepoznatljivim „slikama“ koje pobuđuju osjetila i podsjećaju na minuli značaj vremena, prostora, pogona te prije svega ljudi koji su sudjelovali u tom procesu.
Analizom zagrebačkih primjera, donošenjem kriterija referentnih za buduće zahvate na njima i na sličnim primjerima te analizom teoretskih radova temeljenih na stvarnim, empirijski provjerenim slučajevima, kao i analizom konkretnih izvedenih primjera, ovim radom nastojalo se doći do modela preobrazbe industrijske baštine. Propituju se dodatni univerzalni čimbenici koji se vežu uz svaki proces preobrazbe i revitalizacije graditeljskoga naslijeđa. Istražuju se mogući modeli preobrazbe i prenamjene te se iznose prijedlozi koji bi bili primjenjivi i u zagrebačkom slučaju. Namjera je potaknuti i polemike o mogućim modelima jer njihovom postulacijom te nadgradnjom, utvrđivanjem i konačno odabirom te provedbom u stvarnim situacijama, razumno je očekivati da će industrijsko naslijeđe ostati aktivno tkivo u složenim sustavima naših gradova.