Trg Vladimira Nazora, Ivanić Grad
Autor: Branimir Rajčić
Osnovne su karakteristike projektnog prijedloga uređenja Trga Vladimira Nazora kontekstualnost i afirmativnost. Prostorni kontekst analizira se kroz promjene načina korištenja i promjene oblikovanja. Promišljajući sadašnjost i pokušavajući zamisliti buduće događaje, odredili smo se prema vremenskom kontekstu. Zaključili smo da na prostoru obuhvata nema neprihvatljivih elemenata, pa se predloženo rješenje prema postojećim elementima odnosi pozitivno, čuvajući ih i potvrđujući. Na širem su području obuhvata do prve trećine 19. stoljeća postojali Tvrđava (okružena grabištem) i Podgrađe. Nakon 1827. godine postupno se ruše zemljani nasipi utvrde, zasipava grabište i odvodni kanal, a na sjeveroistočnom dijelu uređuje se gradski perivoj. Do 1920. godine izgrađena je većina zgrada koje definiraju rubove trga. Po dimenzijama i načinu korištenja (prostor trženja) trg je još uvijek ‘proširena komunikacija’ između Podgrađa i novih reprezentativnih zgrada u gradskom perivoju. Tržnica se sa prostora trga izmješta 1955. godine, a na sjevernom rubu sade se stabla. Od 1970. godine zgrada županije, Dom umirovljenika i ‘Ivanićanka’ programski i mjerilom dijele trg u dva dijela (sjeverni i južni), povećavaju mjerilo sjevernog dijela i zaklanjaju pogled prema župnoj crkvi.
Sadašnje prometno rješenje negira trg kao mjesto (parkiranje) ili ga dijeli na istočni i zapadni dio. Trg je asimetričan po obliku i načinu korištenja. Istočni rub sastoji se od nižih i manjih kuća, dok su prostori između kuća zapunjeni dogradnjama. Zapadni rub ima veće i više kuće, a prostori između njih koriste se kao gospodarska dvorišta (klesar, automehaničar...). Na sjevernom dijelu s obje strane nalaze se više kuće. Prema intenzitetu događaja, šire područje obuhvata možemo podijeliti na četiri dijela: dinamični Trg Svetog Jurja, mirni glavni trg, dinamični Trg Vladimira Nazora i mirni Park Stjepana Posezija. Idući prema sjeveru trg se širi na zapad prema perivoju i župnoj crkvi, a prema jugu na istok prema Savskoj ulici. Visoko zelenilo prati postojeću prometnu shemu ili drži sjeverni i jugoistočni rub trga. Radi svega navedenog trg smo očitali kao cjelinu velikog mjerila ali i kao niz manjih trgova različitih karaktera, što smo pokušali očuvati ili naglasiti novim intervencijama.
Predlaže se ukidanje prometa na cijelom trgu (osim interventnog i servisnog) i usporavanje prometa u Ulici kralja Tomislava. Ostale varijante prometa u Tomislavovoj ulici (dvosmjerni, jednosmjerni, ukidanje) treba provjeriti prometnom studijom. Po rubu trga uz pristupne ceste predlaže se postavljanje stalaka za bicikle. Jedinstveni materijal plohe potvrđuje trg kao cjelinu, a denivelacije ga interpretiraju kao niz manjih trgova. Pozicije nagnutih ploha potvrđuju glavne pješačke tokove i ne ometaju gospodarski i interventni promet. Nagib ploha je blag pa se ne osjeća hodanjem nego se percipira kao promjena horizonta. Nasuprot nagibu su denivelacije koje izdvajaju trgove, napinju plohu i služe kao dio urbane opreme (velike klupe). Upuštanje na zapadnom rubu glavnog trga naglašava smjer prema Župnoj crkvi, izdvaja kuće i gospodarska dvorišta i podsjeća da se na toj strani nalazio odvodni kanal. Izdizanje na istočnoj strani Trga Vladimira Nazora odvaja glavni trg od buke Ulice kralja Tomislava i gužve ispred ‘Ivanićanke’, a trg fokusira prema zgradi Županije. Ploha dječjeg trga se izravnava sa višom kotom Podgrađa, a ploha tihog trga blago diže prema Podgrađu.
Popločenje je u mjerilu trga i koraka, od kamenih ili betonskih ploča dimenzija 60 × 30 / 60 / 90 cm. Na dijelu trga na kojem će se nalaziti ljetne terase kafića ploče su brušene ili glatke brušenjem, dok su ostale ploče paljene. Uzdužne reške su vidljive, a poprečne izmaknute radi perspektivnog skraćenja. Na upuštenom dijelu glavnog trga, dijelu Trga Vladimira Nazora i dijelu dječjeg trga poprečne reške se šire kako bi propustile travu koja omekšava površinu i ‘pikselizira’ trg. Uzdužna os trga se savija pa se proporcionalno mijenja i smjer poprečnih reški.
Niz trgova počinje Trgom Svetog Jurja. Visinska razlika između Savske ulice (viša kota) i križišta rješava se plitkim stepenicama koje se na prostoru trga šire u terase s kojih se pregledno vidi cijeli trg. Radi toga se dio može koristiti kao ljetna terasa za obližnje kafiće. Ostatak je namješten drvenim klupama. Pod je izrađen od tenisita oker boje, u svijetlim tonovima. Rubovi stuba su od masivnih ipe profila, a rubnjaci oko stabala od kortenske pločevine. Prema Savskoj ulici su očuvani postojeći i zasađeni novi borovi.
Dječji trg je niša izdignuta iz prostora Trga Svetog Jurja, a u nivou Podgrađa. Živih je boja: meki pod od EPDM-a i reciklirane gume, crvenolisni javori, igračke (tobogan, ljuljačke, cijev...) i žuta ograda s vratima. Križište je mjesto na kojem trg još uvijek govori da je nekada bio proširena ulica. To je dodatno naglašeno mimosmjernim ‘križanjem’ drvoreda (koji ‘u zraku’ prelazi sa zapadne na istočnu stranu) i trake u popločenju od brušenog kamena (koja na tlu prelazi s istočne na zapadnu stranu). Idući prema glavnom trgu, križište se širi ali i izdvaja od dječjeg trga prijelazom koji je riješen kao stepenasta denivelacija – klupa.
Glavni trg je mjesto za druženje i najmirniji je i najveći od svih trgova. Koridori komunikacija izuzeti su iz plohe trga tako da ju tangiraju, a u slučaju velikog događaja povećavaju. Komunikacija na zapadnom rubu izdvojena je denivelacijom i drvoredom, a na istočnom rubu različitom obradom plohe – brušenjem. Stepenasta denivelacija – klupa usmjerava trg prema istoku i omogućuje ugodno popodnevno sjedenje. Pozornica za velike događaje može biti na južnom vrhu trga ili na sjeveru – najvišem dijelu Trga Vladimira Nazora.
Izdizanje plohe Trg Vladimira Nazora usmjerava prema zapadu, zgradi Županije i spomeniku. Kraj izdizanja prema istoku i ‘Ivanićanki’ stvara stepenastu denivelaciju – klupu. Izdizanje plohe omogućuje da se u slučaju većih događaja pola trga pridruži glavnom trgu ili Ulici kralja Tomislava. Na ravnom dijelu i najvišoj koti nalazi se fontana koja proizvodi nježnu izmaglicu, a vizualno i akustički izdvaja trg od Ulice kralja Tomislava i pod određenim kutom svjetla stvara dugu. Postojeće visoko zelenilo na sjeveru učvršćuje rub trga i najavljuje Park Stjepana Posezija. Visoko zelenilo na sjevernom i jugoistočnom rubu i rasvjetni stupovi određuju vertikalnu dimenziju trga.
Tihi trg nastao je u niši između sjeveroistočnog ruba Podgrađa i stražnje strane zgrade Županije, u blizini živosti Trga Vladimira Nazora i mira Podgrađa. Trokutasta ploha trga se penje prema Podgrađu, a završava dugačkom klupom. Na ravnom dijelu plohe nalaze se humci zasađeni sezonskim cvijećem.
Sadašnje prometno rješenje negira trg kao mjesto (parkiranje) ili ga dijeli na istočni i zapadni dio. Trg je asimetričan po obliku i načinu korištenja. Istočni rub sastoji se od nižih i manjih kuća, dok su prostori između kuća zapunjeni dogradnjama. Zapadni rub ima veće i više kuće, a prostori između njih koriste se kao gospodarska dvorišta (klesar, automehaničar...). Na sjevernom dijelu s obje strane nalaze se više kuće. Prema intenzitetu događaja, šire područje obuhvata možemo podijeliti na četiri dijela: dinamični Trg Svetog Jurja, mirni glavni trg, dinamični Trg Vladimira Nazora i mirni Park Stjepana Posezija. Idući prema sjeveru trg se širi na zapad prema perivoju i župnoj crkvi, a prema jugu na istok prema Savskoj ulici. Visoko zelenilo prati postojeću prometnu shemu ili drži sjeverni i jugoistočni rub trga. Radi svega navedenog trg smo očitali kao cjelinu velikog mjerila ali i kao niz manjih trgova različitih karaktera, što smo pokušali očuvati ili naglasiti novim intervencijama.
Predlaže se ukidanje prometa na cijelom trgu (osim interventnog i servisnog) i usporavanje prometa u Ulici kralja Tomislava. Ostale varijante prometa u Tomislavovoj ulici (dvosmjerni, jednosmjerni, ukidanje) treba provjeriti prometnom studijom. Po rubu trga uz pristupne ceste predlaže se postavljanje stalaka za bicikle. Jedinstveni materijal plohe potvrđuje trg kao cjelinu, a denivelacije ga interpretiraju kao niz manjih trgova. Pozicije nagnutih ploha potvrđuju glavne pješačke tokove i ne ometaju gospodarski i interventni promet. Nagib ploha je blag pa se ne osjeća hodanjem nego se percipira kao promjena horizonta. Nasuprot nagibu su denivelacije koje izdvajaju trgove, napinju plohu i služe kao dio urbane opreme (velike klupe). Upuštanje na zapadnom rubu glavnog trga naglašava smjer prema Župnoj crkvi, izdvaja kuće i gospodarska dvorišta i podsjeća da se na toj strani nalazio odvodni kanal. Izdizanje na istočnoj strani Trga Vladimira Nazora odvaja glavni trg od buke Ulice kralja Tomislava i gužve ispred ‘Ivanićanke’, a trg fokusira prema zgradi Županije. Ploha dječjeg trga se izravnava sa višom kotom Podgrađa, a ploha tihog trga blago diže prema Podgrađu.
Popločenje je u mjerilu trga i koraka, od kamenih ili betonskih ploča dimenzija 60 × 30 / 60 / 90 cm. Na dijelu trga na kojem će se nalaziti ljetne terase kafića ploče su brušene ili glatke brušenjem, dok su ostale ploče paljene. Uzdužne reške su vidljive, a poprečne izmaknute radi perspektivnog skraćenja. Na upuštenom dijelu glavnog trga, dijelu Trga Vladimira Nazora i dijelu dječjeg trga poprečne reške se šire kako bi propustile travu koja omekšava površinu i ‘pikselizira’ trg. Uzdužna os trga se savija pa se proporcionalno mijenja i smjer poprečnih reški.
Niz trgova počinje Trgom Svetog Jurja. Visinska razlika između Savske ulice (viša kota) i križišta rješava se plitkim stepenicama koje se na prostoru trga šire u terase s kojih se pregledno vidi cijeli trg. Radi toga se dio može koristiti kao ljetna terasa za obližnje kafiće. Ostatak je namješten drvenim klupama. Pod je izrađen od tenisita oker boje, u svijetlim tonovima. Rubovi stuba su od masivnih ipe profila, a rubnjaci oko stabala od kortenske pločevine. Prema Savskoj ulici su očuvani postojeći i zasađeni novi borovi.
Dječji trg je niša izdignuta iz prostora Trga Svetog Jurja, a u nivou Podgrađa. Živih je boja: meki pod od EPDM-a i reciklirane gume, crvenolisni javori, igračke (tobogan, ljuljačke, cijev...) i žuta ograda s vratima. Križište je mjesto na kojem trg još uvijek govori da je nekada bio proširena ulica. To je dodatno naglašeno mimosmjernim ‘križanjem’ drvoreda (koji ‘u zraku’ prelazi sa zapadne na istočnu stranu) i trake u popločenju od brušenog kamena (koja na tlu prelazi s istočne na zapadnu stranu). Idući prema glavnom trgu, križište se širi ali i izdvaja od dječjeg trga prijelazom koji je riješen kao stepenasta denivelacija – klupa.
Glavni trg je mjesto za druženje i najmirniji je i najveći od svih trgova. Koridori komunikacija izuzeti su iz plohe trga tako da ju tangiraju, a u slučaju velikog događaja povećavaju. Komunikacija na zapadnom rubu izdvojena je denivelacijom i drvoredom, a na istočnom rubu različitom obradom plohe – brušenjem. Stepenasta denivelacija – klupa usmjerava trg prema istoku i omogućuje ugodno popodnevno sjedenje. Pozornica za velike događaje može biti na južnom vrhu trga ili na sjeveru – najvišem dijelu Trga Vladimira Nazora.
Izdizanje plohe Trg Vladimira Nazora usmjerava prema zapadu, zgradi Županije i spomeniku. Kraj izdizanja prema istoku i ‘Ivanićanki’ stvara stepenastu denivelaciju – klupu. Izdizanje plohe omogućuje da se u slučaju većih događaja pola trga pridruži glavnom trgu ili Ulici kralja Tomislava. Na ravnom dijelu i najvišoj koti nalazi se fontana koja proizvodi nježnu izmaglicu, a vizualno i akustički izdvaja trg od Ulice kralja Tomislava i pod određenim kutom svjetla stvara dugu. Postojeće visoko zelenilo na sjeveru učvršćuje rub trga i najavljuje Park Stjepana Posezija. Visoko zelenilo na sjevernom i jugoistočnom rubu i rasvjetni stupovi određuju vertikalnu dimenziju trga.
Tihi trg nastao je u niši između sjeveroistočnog ruba Podgrađa i stražnje strane zgrade Županije, u blizini živosti Trga Vladimira Nazora i mira Podgrađa. Trokutasta ploha trga se penje prema Podgrađu, a završava dugačkom klupom. Na ravnom dijelu plohe nalaze se humci zasađeni sezonskim cvijećem.
